ip-talic

Grupa TNT se u svojoj povijesti suočila sa gomilom neprijatelja. Od Gumiflexa, špijunke Margot, Baby Kate, zatim Grbavca, Katodika, Konspiratora, a tu je neizostavni Arsen Lupiga – “manje džentlmen više lopov…” (dobar primjer za ovu temu), Arsen Lupiga je lopov sa stilom koji na nevidljiv i tih način pljačka, pri čemu prije pljačke žrtve otruje arsenom. ali, pijani čistač ulica, ogrnut smiješnim ogrtačem na kojem je nacrtana vinska boca, i koji smrtonosnim alkoholnim zadahom onesposobljava protivnike, ipak je najznačajniji. Njegovo ime je Ezechiel Bluff, ali je poznatiji kao Superhik. Kao i grupi TNT tako je i pravim braniteljima ovaj maskirani hrvatski „Superhik“ je najveći neprijatelj, a odmah iza njega špijunka Margot i neizostavni Arsen Lupiga – “manje džentlmen više lopov…”   . "Jedan tebi, jedan meni, drugi tebi, dva meni, treci tebi, tri meni..." Bilo bi dobro se dobije uvid u porijeklo imovine i mjesečna primanja ovih, koji tako „uspješno“ zastupaju branitelje! Na

"Udruga zagrebačkih branitelja Vukovara protivi se smanjenju braniteljskih mirovina i ostalih prava sve dok se ne iscrpe druge mogućnosti ušteda“, istaknuo je to na konferenciji za novinstvo predsjednik Udruge Damir Jašarević. Damir Jašarević Oštro se usprotivio tome da čelnici samo nekih braniteljskih udruga o mogućem smanjenu mirovina pregovaraju sa Vladom, te istaknuo kako branitelji nisu krivi za probleme mirovinskog sustava u državi. Istaknuo je kako je za objavu Registra hrvatskih branitelja, ali po uvjetom da se objave i registri ostalih korisnika mirovina poput boraca NOB-a, bivše JNA ili bivših dužnosnika SFRJ i Saveza komunista, čiji je iznos za mirovine, kako tvrdi Jašarević, godišnje veći nego iznos za mirovine hrvatskih branitelja. Upozorio je i na sve veću nezaposlenost među hrvatskim braniteljima. Samo prošle godine, rekao je Jašarević, bez posla je ostalo oko sedam tisuća branitelja. Brojka nezaposlenih branitelja, upozorio je, sada je narasla na 26 tisuća, bez

Ja san dite spliskog Varoša. Rodija san se u Reića ulicu, u Varošu san živija do prvog razreda osnovne škole. Znan da će niki reć kako san propuva i da govorin monade, al već u svojoj šestoj godini ima san klapu za tuć se protiv vršnjaka iz Palmine ulice. Skupa smo bili mi iz Reićeve i dica iz Šenoine, a mulci iz Palmine su nan bili najmrži neprijatelji. Morete li virovat da dica od šest godina dođu na “ratni razgovor”, da se dogovori misec, dan i ura velike bitke!? E, sve je to bilo tako. Pantin tu jednu veliku bitku na Marjanu. Mi smo imali pravo izabrat oružje i izabrali smo – bovane! Danima smo kupili kamenje, slagali ga, kad je doša trenutak početka velike varoške dičije bitke kamenje je po Marjanu, onde di je Zoološki vrt, letilo na sve strane. I sad me straj kad se sitin koji smo debili bili. Znan da je bilo krvavih glava, sićan se da je mene jedan veliki bovan pogodija u prsi, kad bi duboko udahnija sve me je unutra peklo... Sa staze na branku Bija san, kako se ono u biograf

Hercegovačka franjevačka provincija obilježit će 7. veljače u Širokom Brijegu 65. obljetnicu pogubljena hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu, a svetu misu predvodit će provincijal fra Ivan Sesar. Hercegovačka franjevačka provincija je u Drugom svjetskom ratu ostala bez 66 svojih članova ili bez jedne trećine. "Toga dana komunisti su u širokobriješkom samostanu uhitili, ubili metkom u zatiljak te spalili u ratnom skloništu 12 franjevaca. Sutradan su uhitili drugu skupinu od 9 franjevaca i odveli ih nekamo prema Splitu", stoji u priopćenju iz Hercegovačke franjevačke provincije. Jedan od njih, fra Melhior Prlić, nađen je u masovnoj grobnici u Zagvozdu i pokopan u širokobriješku samostansku crkvu, gdje sada počivaju 22 franjevaca. Hercegovačka franjevačka provincija, preko vicepostulature postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", nastoji da barem neki od pobijenih franjevaca, sukladno prikupljenim dokazima, postanu blaženi i sveti. Obilježav

Na današnji dan, 1. veljače 1999. svoju posljednju bitku s teškom bolešžu je izgubio Mate Šarlija - Daidža, pravim iimenom Nijaz Batlak. Ekskluzivno donosimo video-reportažu "Daidža i njegiova djeca" iz 1992. u kojoj Daidža hvali bojovnike iz Ljubuškog, kao i njegov prvi intervju za Večernji list. Svojim djelima i iskrenim izjavama Daidža je osvojio javnost već na samom početku Domovinskog rata. Predsjednika Tuđmana upoznao je u Americi, o čemu je običavao reći: ,,Pružali smo mu punu podporu i dali do znananja da cielo izseljeničtvo stoji uz njega. U njegovu sam ideju pomirbe svih Hrvata vjerovao kao u samog Boga.'' Svoju posljednju bitku s težkom bolešću u Zagrebu je 1. veljače 1999. izgubio Mate Šarlija Daidža. Taj umirovljeni krilnik pukovnik Hrvatske vojske, pravim imenom Nijaz Batlak, bio je jedan od najtajanstvenijih junaka Domovinskog rata. O svojoj burnoj prošlosti nerado je pripoviedao, a o suvriemenim događajima često sborio u zagonetkama. Stoga se njegov

Sedamnaesta obljetnica vojno-redarstvene akcije 'Maslenica', kojom je 1993. godine oslobođeno zadarsko zaleđe te konačno spojeni ratom odsječeni hrvatski jug i sjever, obilježena je kroz niz memorijalnih događanja. Uz predstavljanje knjiga, budnicu limene glazbe po Zadru i polaganje vijenaca na zadarskom Gradskom groblju kojem je prisustvovao i novoizabrani predsjednik RH Ivo Josipović, ipak je glavni događaj okupljanje branitelja u Kašiću i Islamu Latinskom gdje se na spomen obilježjima polažu vijenci i pale svijeće za 19 branitelja koji su poginuli tijekom akcije koja je značila veliki preokret u oslobađanju hrvatskog teritorija, u vojnom, ali i psihičkom smislu. Vijence su poginulima je položio niz delegacija. Uz izaslanstvo Vlade RH predvođeno ministrom Božidarom Kalmetom, izaslanstvo Zadarske županije sa županom Stipom Zrilićem, izaslanstvo Grada Zadra sa gradonačelnikom Zvonimirom Vrančićem i predsjednikom Gradskog vijeća Živkom Kolegom, vijence su položili predstavni

U jesen 1991. u Hrvatsku je stigao 23-godišnji Pavo Terzić. Hrvat rođen i odrastao u Njemačkoj, ostavio je obitelj i sigurnost doma i došao braniti Domovinu. Hrvat od oca slavonca iz Garčina pored Sl. Broda, i majke dalmatinke iz Šibenika, svoj ratni put započeo je u šibenskoj 113.brg. HV-a. Nakon prvih ratnih iskustava odlazi u Slavoniju očevu rodnu grudu, i pridružuje se SIV-u pri 139. brg. HV-a iz Sl. Broda. Nakon ratišta u istočnoj i zapadnoj Slavoniji, početkom 1992. sa grupom suboraca odlazi na specijalističku commando obuku i pridružuje se Specijalnoj postrojbi Glavnog stožera HV-a bojni "Frankopan". Ubrzo odlazi na ratišta u BiH te sa postrojbom prolazi teške ratne dane na području Kupresa, Šuice, Tomislavgrada, Bugojna, Vakufa... 18.01.1993. odlazi na pregovore hrvatskih i bošnjačkih snaga kod Gornjeg Vakufa. Prilikom neočekivanog otvaranja vatre bošnjačkih snaga, Pavo pogiba. Pogođen je s dva snajperska metka i aktivirala mu se u ruci ručna bomba koju je pokušav

Tijekom jednog od predizbornih sučeljavanja Ivo Josipović, jedan od kandidata za predsjednika neovisne Hrvatske, oštro je izjavio kako će, figurativno kazano, slomiti vrat svima onima koji protiv njega pišu na raznim portalima a svoje podatke crpe iz, po njemu, nekakvih para-obavještajnih struktura. Upravo zbog ove izjave javnosti treba razotkriti od kud SDP-ovom predsjedničkom kandidatu ovakvi boljševički porivi. Kome to jedan ugledni pravnik koji sebe predstavlja pravednikom i deklariranim antifašistom te stremi biti predsjednikom svih hrvatskih državljana prijeti i zbog kojih razloga ? Potomak rigidnog boljševika Uzroke ovakvim prijetnjama treba tražiti u svjetonazoru i obiteljskom naslijeđu ali i interesima strukture ljudi iz koje Josipović vuče korijene. Naime, Ante Josipović, otac predsjedničkog kandidata Ive Josipovića, kao 18-godišnjak je 1942. otišao iz Baške Vode u Biokovo, gdje se priključio malom partizanskom odredu koji je godinu dana kasnije prerastao u 11. dalmati